Komunikacija je važan aspekt odgojno-obrazovnog procesa pa ju neki pedagozi smatraju i suštinom ovog procesa. Uspješnost odgojno-obrazovnog procesa uvjetovana je između ostalog i kvalitetom komunikacije. Neki vidovi komunikacije imaju posebno značenje za nastavu.

Verbalna i neverbalna komunikacija je možda i najvažnija jer bez govora nije moguće zamisliti suvremenu nastavu. Ako se nastava svede samo na govorenje onda možemo govoriti o verbalizmu kao negativnoj pojavi u nastavi. No, kvalitetan govor nastavnika koji je književno korektan, prilagođen situaciji svojom jačinom, melodioznošću i uz to popraćen adekvatnom mimikom i pokretima neizostavni je dio nastave. Pojava poštapalica u govoru ili nekontrolirani pokreti (tikovi) mogu ometati razumijevanje nastavničkog govora.

Jednosmjerna i dvosmjerna komunikacija je možda i lažna dihotomija jer svaka uspješna komunikacija mora biti dvosmjerna čak i ako je naizgled jednosmjerna. Ona je ipak potrebna jer u tradicionalnoj predavačkoj nastavi dominira jednosmjerna komunikacija koja nije u funkciji interakcije nastavnika s učenicima ili učenika međusobno nego ima za cilj izlaganje nastavnih sadržaja.

Personalna i apersonalna komunikacija pojavila se kao pojam razvojem medija jer su tek oni omogućili apersonalnu komunikaciju u nastavi. Razvojem medija sve je prisutnija apersonalna komunikacija pa se danas postavlja pitanje može li odgojno-obrazovni proces biti uspješan ako se svede samo na apersonalnu komunikaciju. Čak se i u nastavi na daljinu preporuča povremeno okupljanje sudionika kako bi se koristila i personalna komunikacija.

Nasilna i nenasilna komunikacija kao pojam javlja se u novije vrijeme što je dovelo u pitanje uobičajeni način komuniciranja u nastavi koji je u pravilu nasilna komunikacija. Govor nasilja karakterizira tzv. ti-govor koji se svodi na dijagnosticiranje, postavljanje zahtjeva i poricanje odgovornosti i redovna je popratna pojava autoritarnih odnosa u nastavi. Govor nenasilja je u pravilu ja-govor čiji elementi su zapažanje, osjećaji i potrebe, te želje, a posljedice su otvaranje komunikacije i bolje razumijevanje među osobama.