Evaluacija

PrilogVeličina
Office presentation icon Formativna i sumativna evaluacija.ppt5.48 MB

 

Razlikujemo formativnu i sumativnu evaluaciju. Formativna evaluacija odnosi se na evaluiranje odgojno-obrazovnog procesa, a sumativna na evaluiranje odgojnih i obrazovnih postignuća.

Formativnu evaluaciju vrše i učenici i učitelji, a smisao je da se analizira i vrednuje odgojno-obrazovni proces jer je njegova kvaliteta pretpostavka uspješnosti odgoja i obrazovanja.

Nastavnici mogu vršiti sudjelujuće promatranje bilo da promatraju aktivnost pojedine grupe ili pojedinog učenika/učenice. Pri tome se mogu koristiti različiti protokoli koji promatranje čine preciznijim i sustavnijim. Audio i video snimke mogu biti vrlo korisna pomoć za formativnu evaluaciju vlastite nastave. Kritički prijatelj, koji se javlja u zajednicama učenja učitelja, također je izvrstan vid formativne evaluacije koja ima za cilj osobni rast i razvoj učitelja, ali i unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa.

Danas postoje mnogobrojni postupci koji omogućavaju učenicima da na kraju nastave izvrše njenu evaluaciju. Za ove postupke je važno da su jednostavni za primjenu, da ne traže mnogo vremena, te da ih učitelj i učenici mogu jednostavno analizirati. Isto tako je važno da imaju elemente igrovnosti. To može biti lutka, loptica, mikrofon, vremenska karta, smajlići, likovi iz bajki, evaluacijski krug i sl. (U priloženoj prezentaciji detaljnije su prikazani.) Kao formativna evaluacija može poslužiti anketa. (U prilogu je dat anketni evaluacijski upitnik za Didaktiku.)

Sumativna evaluacija se obično shvaća kao ocjenjivanje, koje u našoj praksi ima represivnu funkciju što nije smisao sumativne evaluacije. Jedan autor je to nazvao slavljenjem učenja i tako bi je trebalo shvatiti. To može bit učenička mapa u koju svako dijete izdvaja svoje najbolje radove kako bi ih moglo pokazati roditeljima i prijateljima, to može biti autorska stolica koja je tu kako bi dijete koje je nešto značajno uradilo moglo dobiti simbolično priznanje (učiteljica/učitelj će paziti da to nisu uvijek isti učenici), to može biti razredni list u kojem će sudjelovati svi učenici i koji će na zanimljiv način prikazati što možemo i znamo. Praćenje postignuća može se vršiti grafički tako da se prate postignuća svakog učenika posebno ne uspoređujući ih s drugima nego sa samim sobom. Umjesto klasičnog ocjenjivanja prema Gausovoj krivulji trebalo bi afirmirati individualizirano ocjenjivanje koje bi bilo rezultat zahtjeva primjerenih mogućnostima učenika. U odgoju bi trebalo koristiti pozivanje roditelja kad se nešto lijepo dogodi, a pisma na kraju godine bila bi vrlo poticajna za osobni razvoj svakog učenika.