Teorije društva

PrilogVeličina
Office presentation icon teorije_drustva.ppt1.01 MB

 

Odnos čovjeka i društva može se promatrati s dva stajališta: Po jednom shvaćanju čovjek je produkt određenog društva i društvo određuje svakog čovjeka. Po drugom shvaćanju društvo je produkt čovjekovih nastojanja i čovjek pojedinac u zajednici s drugim ženama i muškarcima i stvara, ali i mijenja društvo. Primjeri djece koja su nekim slučajem duže ili kraće vrijeme odrastala izvan društva, najčešće sa životinjama, govore kako čovjek izvan društva gotovo da i ne može postati čovjekom. Društvo pojedincu nameće čitav niz normi o načinu ponašanja, oblačenja, ideala ljepote i pojedinac je prisiljen toga se pridržavati.

Fromm u svojim radovima analizira tzv. nedirnuta društva i pronalazi tri tipa društava: (1) Društva koja afirmiraju život i u kojima gotovo i nema nasilja i neprijateljstava među ljudima. S djecom se blago postupa i nema fizičkog kažnjavanja, a žene su ravnopravne muškarcima. (2) Nedestruktivno-agresivna društva koje karakterizira natjecanje, hijerarhija i individualizam. Iako ih ne karakterizira destruktivnost i okrutnost ipak ih ne krasi blagost i povjerenje. (3) Destruktivna društva karakterizira privatno vlasništvo, stroga hijerarhija i zadovoljstvo u ratovanju, zloba i prijevara. Pojedinci koji pripadaju tim društvima putem odgoja i sustava vrijednosti prihvaćaju i održavaju te karakteristike određenog društva.

Sociološke teorije koje nastoje objasniti fenomen društva mogli bismo podijeliti na one koje smatraju da čovjek ne može utjecati na društvene promjene, kao što su pozitivizam i funkcionalizam, i one koje smatraju da društvo treba mijenjati (konfliktna i kritička teorija). Predstavnici kritičke teorije vide aktualna društva kao limitirajući faktor za čovjekov osobni razvoj i zato ona trebaju biti izložena stalnoj kritici i mijenjanju. Teorija cikličkog razvoja društva govori o nastajanju i nestajanju ljudskih društava (samo je na sredozemlju u posljednjih nekoliko tisuća godina bilo gotovo desetak civilizacija). Aktualna Zapadna civilizacija danas je dostigla nivo iza kojeg slijedi razdoblje krize koje je izazov kako za mlade bistre umove tako i za njihove učitelje.

 Zavisno od teorijske orijentacije možemo razlikovati barem dvije različite orijentacije u pedagogiji: Jedna smatra da je budućnost naših društava u rukama  naših učitelja, a druga da je odgoj i obrazovanje samo produkt određenog društva i više je u funkciji održavanja postojećeg društva.

  Na videu je snimak nastave didaktike na kojoj je relizirana ova tema po grupama koje su svoje spoznaje izložili na umnim mapama.

Čovjek i društvo from Ladislav Bognar on Vimeo.